O projektu

Zašto Cro Buzz Klima?

Oprašivanje životinjama – prijenos peludi od jednog cvijeta do drugog – je proces o kojemu globalno ovisi oko 90% biljaka cvjetnjača (oko 308 tisuća vrsta) i 75% poljoprivrednih usjeva. Oprašivanje je ključan proces za razvoj sjemenke i ploda biljke, kao i za razmjenu genetskog materijala, odnosno održavanje genetske varijabilnosti biljnih populacija. Genetska varijabilnost populacija određuje njihov adaptivni potencijal – odnosno sposobnost prilagodbe na promjene u okolišu – tako da oprašivači imaju ključnu ulogu u prilagodbi biljnih zajednica na klimatske i druge okolišne promjene. Vrijednost usluga ekosustava oprašivanja samo za poljoprivredu je globalno procijenjena na 195 – 387 milijardi USD godišnje.

Oprašivačima se zadnjih godina pridaje više pažnje zbog znanstvenih činjenica o padu njihovih populacija. Ugroženost oprašivača ne znači samo opasnost od izumiranja nekih vrsta kukaca – zbog funkcije koju imaju u ekosustavu gubitak oprašivača ima potencijalan negativan utjecaj na sigurnost hrane i stabilnost većine kopnenih ekosustava.

Jedna od glavnih prijetnji za oprašivače su klimatske promjene, koje uz gubitak staništa, pesticide, patogene i invazivne strane vrste vrše direktni i indirektni pritisak na populacije oprašivača. Klimatske promjene su jedna od najaktualnijih kriza današnjice, koje imaju katastrofalne posljedice na sve dijelove ekosustava i ljudsku civilizaciju. Prema trenutnim saznanjima, klimatske promjene utječu na promjenu areala vrsta oprašivača, mogu dovesti do pomaka u fazi aktivnosti oprašivača i fenologije njihovih biljnih resursa, te mogu direktno utjecati na one skupine oprašivača koje slabije podnose toplinski stres.

Kako možemo pomoći oprašivačima? Prvenstveno, moramo poboljšati naša znanja o divljim oprašivačima – o njihovoj ekologiji, rasprostranjenosti i o tome kako na njih utječu klimatske promjene i načini upravljanja zemljištem. Potrebno je uspostaviti sustav monitoringa, kako bi mogli pratiti promjene u njihovim populacijama i bolje razumjeti koji sve faktori utječu na njih. Ovakvi podaci predstavljaju temelj za zaštitu oprašivača, jer omogućuju točnija predviđanja utjecaja pojedinih pritisaka, a time i učinkovitije planiranje upravljanja, obnove i mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Sakupljanje ovakvih podataka i provođenje analiza kojima je cilj odgovoriti na ova pitanja predstavljaju osnovu projekta Cro Buzz Klima.

  • Albrecht, M., Schmid, B., Hautier, Y., & Müller, C. B. (2012). Diverse pollinator communities enhance plant reproductive success. Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, 279(1748), 4845-4852.
  • Biesmeijer, J. C., Roberts, S. P., Reemer, M., Ohlemüller, R., Edwards, M., Peeters, T., … & Kunin, W. E. (2006). Parallel declines in pollinators and insect-pollinated plants in Britain and the Netherlands. Science, 313(5785), 351-354.
  • Klein, A. M., Vaissiere, B. E., Cane, J. H., Steffan-Dewenter, I., Cunningham, S. A., Kremen, C., & Tscharntke, T. (2007). Importance of pollinators in changing landscapes for world crops. Proceedings of the royal society B: biological sciences, 274(1608), 303-313.
  • Lever, J. J., van Nes, E. H., Scheffer, M., & Bascompte, J. (2014). The sudden collapse of pollinator communities. Ecology letters, 17(3), 350-359.
  • Kudrnovsky, H., Ellmauer, T., Götzl, M., Paternoster, D., Sonderegger, G., & Schwaiger, E. (2020). Report for a list of Annex I habitat types important for Pollinators.

  • Martinet, B., Dellicour, S., Ghisbain, G., Przybyla, K., Zambra, E., Lecocq, T., … & Rasmont, P. (2020). Global effects of extreme temperatures on wild bumblebees. Conservation Biology.

  • Nieto, A., Roberts, S. P., Kemp, J., Rasmont, P., Kuhlmann, M., Criado, M. G., … & Michez, D. (2017). European red list of bees. IUCN.

  • Ollerton, J., Winfree, R., & Tarrant, S. (2011). How many flowering plants are pollinated by animals?. Oikos, 120(3), 321-326.

  • Ollerton, J. (2017). Pollinator diversity: distribution, ecological function, and conservation. Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics, 48, 353-376.

  • Potts, S. G., Dauber, J., Hochkirch, A., Oteman, B., Roy, D. B., Ahrné, K., … & Vujic, A. (2021). Proposal for an EU Pollinator Monitoring Scheme. EUR 30416 EN Ispra, 2021, JRC122225

  • Potts, S. G., Ngo, H. T., Biesmeijer, J. C., Breeze, T. D., Dicks, L. V., Garibaldi, L. A., … & Vanbergen, A. (2016). The assessment report of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services on pollinators, pollination and food production.

Zanima vas više? Kliknite ovdje za preporuke znanstvenih članaka na ove teme.

Ciljevi projekta

Motivi za provođenje ovog projekta su važnost i ugroženost divljih oprašivača, ali i činjenica da u Hrvatskoj nemamo puno podataka o najvažnijim skupinama – divljim pčelama i muhama lebdjelicama. Aktivnosti projekta stoga su usmjerene na sakupljanje podataka i provođenje analiza koje će biti temelj za buduće aktivnosti očuvanja oprašivača i prilagodbe klimatskim promjenama. S obzirom na aktualne politike Europske Unije, koje posljednjih godina uključuju oprašivače i koje podižu klimatske ambicije, projektne aktivnosti će nas pripremiti i za ispunjavanje obveza prema Europskoj Uniji na području okolišnih politika.

Ciljevi projekta Cro Buzz Klima su:

    1. Sakupiti prve standardizirane podatke o divljim pčelama (Anthophila) i muhama lebdjelicama (Syrphidae) Hrvatske.
    2. Testirati metodologiju praćenja oprašivača predloženu na razini Europske Unije (eng. EU Pollinator Monitoring Scheme).
    3. Utvrditi utjecaj klimatskih i drugih ekoloških čimbenika na zajednice oprašivača.
    4. Predložiti mjere povećanja klimatske otpornosti populacija oprašivača.
    5. Doprinijeti podizanju svijesti o važnosti oprašivača i klimatskim promjenama.
    6. Razviti stručne kapacitete za praćenje stanja i očuvanje oprašivača u Hrvatskoj.

Projektna područja

Projektom je planirano istraživanje oprašivača u pet pilot područja u tri biogeografske regije Hrvatske (kontinentalna, alpinska i mediteranska). Pilot područja su odabrana zbog svojih specifičnih klimatskih uvjeta, zbog toga što su prepoznata kao sustavi najranjiviji na klimatske promjene, ili zbog staništa koja su posebno važna za oprašivače.

1.

Grad Zagreb

smo odabrali kao pilot područje zbog toga što gradovi mogu poslužiti kao model za klimatske promjene. Budući da su temperature u centru konstantno povišene u odnosu na periferiju grada (tzv. efekt urbanog otoka topline) centar grada djeluje kao eksperimentalna klimatska komora. Usporedbom zajednica oprašivača koji žive u centru grada sa onima koji žive izvan centra možemo utvrditi kako povišene temperature – a time indirektno i klimatske promjene – utječu na zajednice oprašivača. Uz to, budući da su istraživanja u drugim gradovima pokazala da urbane sredine mogu podržati raznolike i bogate zajednice oprašivača, istražit ćemo i koja su ekološka obilježja gradskih staništa najvažnija za održanje bogatih zajednica oprašivača. Ovakva znanja su nam potrebna za održivo upravljanje zelenim površinama grada Zagreba, za planiranje i razvoj ekološke povezanosti grada (zelena infrastruktura) i za bržu prilagodbu grada klimatskim promjenama.

2.

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

je odabran za pilot područje zbog svojih raznolikih travnjačkih staništa, koja su visoko rangirana po njihovoj važnosti za oprašivače u Izvještaju o Natura 2000 staništima za oprašivače, zbog visoke raznolikosti biljnih vrsta. U Parku ćemo uspostaviti kvadrant za testiranje metodologije praćenja oprašivača pantraps metodom, odnosno metodom raznobojnih lovnih posuda, koja je predložena na razini Europske unije za praćenje oprašivača.

 3.

Nacionalni park Plitvička jezera i Nacionalni park Risnjak

U planinskoj regiji su za pilot područja odabrani Nacionalni park Plitvička jezera i Nacionalni park Risnjak. Planinske biljne zajednice posebno su ugrožene klimatskim promjenama i prepoznate su kao jedan od najranjivijih ekosustava temeljem Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Na ovom području ćemo se fokusirati na bumbare, rod Bombus. Bumbari su najbolje istražena skupina pčela u Europi, te su specijalisti hladnijih i planinskih predjela. Procjena raznolikosti bumbara u Hrvatskoj je 30 – 40 vrsta, s najvišom očekivanom raznolikošću u planinskoj regiji.

p

4.

 

Otok Krk

U mediteranskoj regiji je za pilot područje odabrano područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR20001357 Otok Krk. Mediteranska staništa, posebno suhi travnjaci, osjetljivi su na klimatske promjene zbog promjena u količini padalina i temperaturama, odnosno zbog promjene u količini, sastavu i fenologiji cvjetnih resursa. Promjene u razdoblju cvjetanja uzrokovane klimatskim promjenama imaju direktan utjecaj na vrste oprašivača čiji je životni ciklus usko vezan uz specifične biljne vrste. Na Krku ćemo uspostaviti kvadrant za testiranje metodologije praćenja oprašivača pantraps metodom, odnosno metodom lovnih zdjela, koja je predložena na razini Europske unije za praćenje oprašivača.

Metodologija istraživanja

Terenska metodologija

Oprašivače ćemo uzorkovati standardnim metodama, koje se koriste u mnogim drugim istraživanjima i projektima, i koje su predložene za program praćenja oprašivača na razini Europske unije. Cilj terenskih istraživanja je utvrditi brojnost, raznolikost, i sastav zajednica oprašivača, te sakupiti klimatske i ekološke podatke o lokalitetima uzorkovanja za kasnije analize.

Metoda lovnih zdjela – pantraps metoda

je jedna od dvije osnovne metode predložene u EU programu praćenja oprašivača. Prostorna osnova je LUCAS mreža kvadranata od 2 km2, u kojem se dijagonalno postavlja 10 stupića, otprilike svakih 230 metara. Na svaki stupić se postavlja tri lovne zdjele (u bijeloj, plavoj i žutoj boji) napunjene vodom, koje s obzirom na svoju obojenost privlače različite vrste oprašivača u periodu od 24 sata. Ovo uzorkovanje se ponavlja više puta unutar sezone, kako bismo sakupili vrste aktivne u različita godišnja doba.

Ručno uzorkovanje u transektu

Uz lovne posude, oprašivače ćemo sakupljati i ručno, standardnom metodom transekta (eng. transect walk). Ova metoda se sastoji od hodanja rutom određene dužine ili obilaskom nekog područja unutar zadanog vremenskog perioda (npr. 30 minuta), te brojanja svih opaženih jedinki koje je moguće prepoznati u letu, i sakupljanja ručnom entomološkom mrežicom jedinki koje se ne raspoznaju u letu. Ova metoda omogućava bolju procjenu brojnosti oprašivača i potpuniji uvid u raznolikost vrsta od pantraps metode. Korištenje obje metodologije omogućit će nam testiranje standardne metodologije i sakupljanje statistički usporedivih podataka sa budućim programom na razini cijele Europske unije.

Brojanje cvjetnih posjeta, FIT – count metoda

(Flower-Insect Timed count) se sastoji od brojanja cvjetnih posjetitelja (kukaca koji slete na cvijet) unutar vremenskog perioda od 10 minuta, na površini pola kvadratnog metra. Ova metoda daje procjenu brojnosti oprašivača i važnosti pojedinih biljnih vrsta za oprašivače.

Klimatske i ekološke varijable

Osim pčela i muha lebdjelica na terenu ćemo bilježiti brojnost i raznolikost cvjetnih resursa, stanišni tip, režim upravljanja, temperatura tla i zraka, i sl. Količina i raznolikost cvjetnih resursa su jedni od najvažnijih ekoloških čimbenika koji predviđaju brojnost i raznolikost oprašivača. Prilikom obrade podataka koristit ćemo i daljinske podatke, odnosno podatke dobivene iz satelitskih snimki.

Rezultati

Očekivani rezultati:

1. Sakupljeni prvi sustavni podaci o oprašivačima Hrvatske

    • Popis vrsta istraživanih pilot područja u tri biogeografske regije.
    • Uspostava referentne zbirke projekta.

 

2. Utvrđen utjecaj klimatskih promjena i ekoloških čimbenika na zajednice divljih oprašivača

    • Utjecaj klimatskih i drugih ekoloških čimbenika na divlje oprašivače.
    • Utjecaj upravljanja na divlje oprašivače.

 

3. Objava dvije publikacije o oprašivačima

    • Publikacija sa prijedlogom mjera za povećanje klimatske otpornosti populacija oprašivača.
    • Publikacija o sadnji bilja za oprašivače – katalog zavičajnih biljnih vrsta poželjnih za sadnju u gradskim vrtovima za pilot područje Grada Zagreba.

 

4. Podizanje svijesti o važnosti oprašivača

    • Održavanje edukativnih predavanja o divljim oprašivačima.
    • Uspostava web stranice i  korisničkog računa projekta Cro Buzz Klima na društvenim mrežama.

 

5. Razvoj stručnih kapaciteta za divlje oprašivače

    • Razvijeni stručni kapaciteti za praćenje i očuvanje oprašivača kod djelatnika Zavoda i Ministarstva, te djelatnika uključenih javnih ustanova.

Novosti

Saznajte novosti u vezi Cro Buzz Klima projekta

SCAPE konferencija

SCAPE konferencija

Krajem listopada smo sudjelovali na konferenciji SCAPE 2021 u Varšavi i u gradiću Chęciny u Poljskoj. SCAPE je kratica...

Više
Cro Buzz Klima: logo i web!

Cro Buzz Klima: logo i web!

Projekt Cro Buzz Klima započeli smo na proljeće ove godine, kada je službeno započela terenska sezona. Od proljeća smo...

Više
*Obavezna polja