Naša najveća pčela, za koju mnogi ljudi ni ne znaju da je pčela („ajme, što je ovo veliko ljubičasto?“), je ljubičasta drvorovka, vrsta znanstvenog naziva Xylocopa violacea. S tijelom oko 2.5 cm veća je i od matica bumbara, kao i od svih naših solitarnih vrsta pčela.
Ženke su potpuno crne s metalik ljubičastim krilima, a mužjaci su nešto manji od ženki, imaju sive dlake na srednjem dijelu tijela i narančaste vrške ticala. Proizvode jednu generaciju godišnje, koja je aktivna od proljeća do jeseni. Mediteranske populacije se aktivne već u siječnju.
Ljubičasta drvorovka je široko rasprostranjena u Aziji i Europi, na sjeveru se pojavljuju čak do Skandinavije, iako se vjeruje da stalne populacije nema sjeverno od Belgije. Unatoč svojoj dojmljivoj veličini pčele drvorovke nisu opasne (kao uostalom niti jedna divlja vrsta pčele) – ne napadaju čovjeka i nisu agresivne. Međutim kao i sve pčele, ženke imaju žalac tako da ih je bolje ne pokušati uhvatiti rukom.
Ljubičaste drvorovke su generalisti – sakupljaju pelud i nektar različitih biljaka, međutim preferiraju velike cvjetove biljaka iz porodica leptirnica (Fabaceae). U gradovima ih često možete vidjeti na ornamentalnim stablima i grmovima glicinije. Na Mediteranu su često aktivne u sumrak ili noću, te su vjerojatno važni oprašivači kapara.
Riječ Xylocopa na grčkom znači rezači drveta i odnosi se na sposobnost ovih pčela da gnijezda izdube u drvetu ili sličnom materijalu, kao što su drvenaste stabljike nekih štitarki. Samo mali broj vrsta gnijezdi u tlu. Rod je najbrojniji u tropima, gdje zbog slične veličine tijela okupiraju ekološku nišu bumbara (kojima je u tropima prevruće).
Mi ih nazivamo pčele drvorovke ili pčele drvarice, a na engleskom se ovaj rod naziva carpenter bees (što bi u doslovnom prijevodu značilo pčele stolarice ili pčele drvodjelje). U Europi je prisutno 9 vrsta roda Xylocopa a u Hrvatskoj tri: Xylocopa violacea, X. valga i znatno manja X. iris. Mi smo na Cro Buzz Klima terenima pronašli dvije vrste – uz čestu ljubičastu drvorovku koje ima gotovo svugdje, sakupili smo i malu Xylocopa iris, na Plitvicama.
Izvori:
Kantsa, A., Garcia, J.E., Raguso, R.A., Dyer, A.G., Steen, R., Tscheulin, T. and Petanidou, T., 2023. Intrafloral patterns of color and scent in Capparis spinosa L. and the ghosts of its selection past. American Journal of Botany, 110(1), p.e16098.
Michez i sur. 2019. Bees of Europe. N.A.P. Editions. 1-547.
Reverté, S., Miličić, M., i sur., 2023. National records of 3000 European bee and hoverfly species: A contribution to pollinator conservation. Insect conservation and diversity, 16(6), pp.758-775.
