Krajem listopada smo sudjelovali na konferenciji SCAPE 2021 u Varšavi i u gradiću Chęciny u Poljskoj. SCAPE je kratica za The Scandinavian Association for Pollination Ecology, Skandinavsko udruženje za ekologiju oprašivanja koje ovu konferenciju organizira od 1987. godine.
U Poljskoj smo predstavili naš projekt Cro Buzz Klima, upoznali zanimljive i simpatične ljude, te poslušali 60 predavanja o ekologiji i evoluciji oprašivača i biljaka, kemiji cvjetnog mirisa i nektara, očuvanju oprašivača, i oprašivačima u poljoprivrednim ekosustavima.
U jednom od plenarnih predavanja, Massimo Nepi je govorio o neuroaktivnim sastojcima cvjetnog nektara. Možda najpoznatiji primjer je otkriće kofeina u nektaru, koji poboljšava pamćenje pčela: kofeinizirane pčele efikasnije pronalaze kofeinizirane cvjetove. Nektar osim šećera i aminokiselina sadrži i niz drugih sastojaka. Neki od tih spojeva štite biljku od patogena, a neki su neuroaktivni spojevi koji reguliraju apetit pčela, poboljšavaju im funkciju mišića, ili djeluju umirujuće. Ovakva istraživanja mijenjaju naš pogled na odnos biljaka i oprašivača, jer sugeriraju da su biljke potencijalni aktivni upravljači ponašanja kukaca.
Istraživanje solitarnih pčela u Poljskoj je otkrilo da je pelud drveća, posebno hrasta, važan izvor hrane za solitarne pčele u urbanim predjelima, gdje je smanjena dostupnost poljskog cvijeća. Ovakva istraživanja su važna za planiranje upravljanja gradskim zelenim površinama.
Meta analiza efikasnosti oprašivača je pokazala da medonosna pčela, vrsta Apis mellifera, nije među najefikasnijim oprašivačima, već je samo prosječna. Ovo istraživanje ne znači da medonosna pčela nije važna i korisna životinja, već pruža dodatne dokaze da ova jedna vrsta ne može zamijeniti divlje oprašivače i usluge ekosustava koje divlji oprašivači pružaju.
Na predavanju o planinskim bumbarima smo saznali da su bumbari na jednom lokalitetu i u određenom vremenu izbirljivi – sakupljaju nektar i pelud malog broja biljaka, i to ne nužno onih biljaka kojih ima najviše. Ali ovo se mijenja kroz sezonu i kroz visinski gradijent: na drugim lokacijama ili u drugom dijelu godine bumbari su fleksibilniji, i sakupljaju pelud i nektar drugih biljaka. Ovakva istraživanja su važna za predviđanje adaptacije bumbara na klimatske promjene, uslijed kojih se mijenja rasprostranjenost pojedinih biljnih vrsta, posebno u planinskim predjelima.
