Prošli tjedan smo posjetili prirodoslovni muzej u Linzu, u Austriji, u kojem se nalazi najveća zbirka pčela u Europi. Zbirka sadrži 690 tisuća jedinki pčela, koje su propisno preparirane i označene, i trajno pohranjene u entomološkim1 kutijama. Zbirke kukaca su samo jedan dio prirodoslovnih zbirki, kao i npr. prešane biljke u herbaru, kosti ili preparirana tijela kralježnjaka, uzorci fosila uklopljeni u stijenama, i slično.
Zašto je važno posjetiti zbirku u sklopu našeg projekta, Cro Buzz Klima? Muzejske zbirke2 su ključne za provjeru točnosti naših identifikacija. Divlje pčele koje smo sakupili na prošlogodišnjim terenima smo prvo odredili da vrste pomoću taksonomskih ključeva3. Zatim smo zajedno sa pčelama (spakiranih u 6 kutija u našoj torbi) sjeli na vlak i otputovali u Linz. Tamo smo jednu po jednu pčelu usporedili sa materijalom iz zbirke, kojega su determinirali i potvrdili stručnjaci, kako bi potvrdili (ili ispravili) naše identifikacije.
Ispravne identifikacije su osnovni podatak za daljnje analize. Na primjer, kako bi mogli usporediti različita područja i različita staništa prema njihovom broju i sastavu vrsta, moramo znati o kojim vrstama se radi. Točno određene vrste su također i osnova za uspostavu naše zbirke projekta.
Drugi razlog zašto je posjet Linzu bio toliko koristan je to što smo upoznali zaposlenike muzeja i njihove suradnike, stručnjake sa puno iskustva i znanja o pčelama. Oni su nas usmjerili u pravom smjeru za neke vrste, ispravili naše pogreške, pokazali nam literaturu za koju nismo znali, i općenito nam pomogli sa svojim iskustvom.
Muzejske zbirke, i ne samo zbirke pčela, su izuzetno važne za znanost i očuvanje prirode, što je ponekad nedovoljno prepoznato. Zbirke nam omogućavaju rekonstrukciju povijesnih areala vrsta, praćenje populacijske dinamike ugroženih vrsta, analize morfoloških promjena organizama kroz vrijeme. Omogućuju otkrića novih vrsta i doprinose rekonstrukciji evolucije života na zemlji.
Usporedbom povijesnih podataka iz zbirki sa novijim podatcima možemo pratiti utjecaj klimatski promjena i drugih antropogenih pritisaka na divlje oprašivače, ali i na ostali živi svijet. Slavan primjer je korištenje muzejskih zbirki ptičjih jaja za utvrđivanje promjena u debljini ljuske zbog izloženosti pesticidima. Ovo istraživanje je bilo ključno za dokazivanje štetnosti i zabranu kemikalije DDT u 60-im godinama. Oporavak populacija ptica grabljivica nakon zabrane i danas je jedna od uspješnih priča očuvanja prirode i važnosti muzejskih zbirki.
1 Entomologija je znanost o kukcima (od grčki entomon – kukac).
2 Muzejska zbirka – kada posjetite prirodoslovni ili bilo koji drugi muzej, ono što imate prilike vidjeti je samo vrlo vrlo mali mali dio: izloženi primjerci obično su manje od 1% ukupne muzejske zbirke.
3 Taksonomski ključevi – stručne publikacije koje se koriste za identifikaciju vrsta. Uglavnom se temelje na morfologiji.
