Ovoga lipnja u Zagrebu organiziramo trodnevnu taksonomsku radionicu za pčele i muhe lebdjelice
Pčele, muhe lebdjelice i leptiri su najvažnije skupine divljih oprašivača u Europi. Posljednjih desetljeća brojna istraživanja ukazuju na pad njihove brojnosti, što ima (i imat će) ozbiljne posljedice za kopne biljne zajednice i poljoprivrednu proizvodnju. Važnost oprašivača prepoznata je i u politikama Europske unije: temeljem Uredbe o obnovi prirode sve države članice dužne su uspostaviti monitoring oprašivača, za koji će biti potrebna determinacija pčela, muha lebdjelica i leptira do razine vrste.
Međutim, za uspostavu monitoring programa nedostaju nam stručnjaci, pogotovo stručnjaci za pčele i muhe lebdjelice (s leptirima smo malo bolji). Hrvatskom leti preko 665 vrsta divljih pčela i 289 vrsta muha lebdjelica, a vrlo mali broj ljudi ih zna determinirati.
Zato u sklopu projekta Cro Buzz Klima organiziramo taksonomsku radionicu – kako bi potakli razvoj stručnjaka koji će u budućnosti provoditi istraživanja, aktivnosti obnove i očuvanja te monitoring populacija divljih oprašivača. Glavni cilj ove radionice je da polaznice i polaznici steknu vještinu samostalne determinacije pčela (Anthophila) i muha lebdjelica (Syrphidae) do razine roda te znanja o dostupnoj literaturi i drugim resursima za determinaciju do razine vrste.
Radionicu organiziramo uz podršku Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu i u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom. Kurikulum se temelji na materijalima razvijenima kroz projekt “SPRING“, od strane vodećih europskih stručnjaka za divlje pčele i muhe lebdjelice.
Radionica će trajati tri dana, od 19. – 21. lipnja 2024., i održati će se u Zagrebu. Namijenjena je za sve zainteresirane pojedince s potrebnim predznanjem i interesom za oprašivače, kao što su na primjer djelatnici javnog, privatnog i nevladinog sektora u području zaštite prirode te studenti i zaposlenici fakulteta bioloških usmjerenja.
Ako vam ovo zvuči zanimljivo, preuzmite poziv u kojem možete pronaći sve detalje načinu prijave, sadržaju radionice i rokovima. I prijavite se!
Naša najveća pčela, za koju mnogi ljudi ni ne znaju da je pčela („ajme, što je ovo veliko ljubičasto?“), je ljubičasta drvorovka, vrsta znanstvenog naziva Xylocopa violacea. S tijelom oko 2.5 cm veća je i od matica bumbara, kao i od svih naših solitarnih vrsta pčela.
Ženke su potpuno crne s metalik ljubičastim krilima, a mužjaci su nešto manji od ženki, imaju sive dlake na srednjem dijelu tijela i narančaste vrške ticala. Proizvode jednu generaciju godišnje, koja je aktivna od proljeća do jeseni. Mediteranske populacije se aktivne već u siječnju.
Ljubičasta drvorovka je široko rasprostranjena u Aziji i Europi, na sjeveru se pojavljuju čak do Skandinavije, iako se vjeruje da stalne populacije nema sjeverno od Belgije. Unatoč svojoj dojmljivoj veličini pčele drvorovke nisu opasne (kao uostalom niti jedna divlja vrsta pčele) – ne napadaju čovjeka i nisu agresivne. Međutim kao i sve pčele, ženke imaju žalac tako da ih je bolje ne pokušati uhvatiti rukom.
Ljubičaste drvorovke su generalisti – sakupljaju pelud i nektar različitih biljaka, međutim preferiraju velike cvjetove biljaka iz porodica leptirnica (Fabaceae). U gradovima ih često možete vidjeti na ornamentalnim stablima i grmovima glicinije. Na Mediteranu su često aktivne u sumrak ili noću, te su vjerojatno važni oprašivači kapara.
Riječ Xylocopa na grčkom znači rezači drveta i odnosi se na sposobnost ovih pčela da gnijezda izdube u drvetu ili sličnom materijalu, kao što su drvenaste stabljike nekih štitarki. Samo mali broj vrsta gnijezdi u tlu. Rod je najbrojniji u tropima, gdje zbog slične veličine tijela okupiraju ekološku nišu bumbara (kojima je u tropima prevruće).
Mi ih nazivamo pčele drvorovke ili pčele drvarice, a na engleskom se ovaj rod naziva carpenter bees (što bi u doslovnom prijevodu značilo pčele stolarice ili pčele drvodjelje). U Europi je prisutno 9 vrsta roda Xylocopa a u Hrvatskoj tri: Xylocopa violacea, X. valga i znatno manja X. iris. Mi smo na Cro Buzz Klima terenima pronašli dvije vrste – uz čestu ljubičastu drvorovku koje ima gotovo svugdje, sakupili smo i malu Xylocopa iris, na Plitvicama.
Izvori:
Kantsa, A., Garcia, J.E., Raguso, R.A., Dyer, A.G., Steen, R., Tscheulin, T. and Petanidou, T., 2023. Intrafloral patterns of color and scent in Capparis spinosa L. and the ghosts of its selection past. American Journal of Botany, 110(1), p.e16098.
Michez i sur. 2019. Bees of Europe. N.A.P. Editions. 1-547.
Reverté, S., Miličić, M., i sur., 2023. National records of 3000 European bee and hoverfly species: A contribution to pollinator conservation. Insect conservation and diversity, 16(6), pp.758-775.
Prošlog tjedna bili smo u Bologni, na završnom sastanku partnera projekta SPRING. Glavni ciljevi ovog Europskog projekta bili su testirati metodologiju monitoringa oprašivača u Europi i ojačati kapacitete za njegovu provedbu. Sastanak je okupio stručnjake za leptire, pčele i muhe lebdjelice iz čitave Europe.
Na sastanku smo vidjeli preliminarne rezultate čitavog projekta, raspravljali o metodologiji uzorkovanja i saznali novosti o drugim projektima na oprašivačima (npr. ORBIT i TaxoFly). Jedan od rezultata projekta SPRING je i web stranica Pollinator Academy, koja je dobar način da naučite više o oprašivačima i pratite kako se razvija čitava priča o njihovom monitoringu.
Razgovaralo se i o praktičnim izazovima: što uzima najviše vremena na terenu a što u labosu, te o mogućim riješenjima. Cilj rasprava bio je dobiti što jasniju sliku o tome što nam treba, na nacionalnoj i na EU razini, za uspostavu monitoringa oprašivača u skladu s Člankom 8. Uredbe o obnovi prirode. Zaključak je bio da nas čeka još posla, ali da imamo jasnu sliku koji su nam sljedeći koraci. U svakom slučaju, za nas je ovo bio pozitivan i motivirajuć sastanak i prilika da svoja iskustva izmjenimo s kolegama kukcoljupcima, stručnjacima iz drugih zemalja.
Istraživanja oprašivača koji žive u gradovima su brojna: znanstvenici su istražili urbane oprašivače u najmanje 255 gradova u 46 država svijeta. Iz tih istraživanja smo naučili da mnoge vrste divljih oprašivača mogu sasvim dobro živjeti u gradovima. Raznolikost divljih pčela, koje vole suha i topla staništa, je nekad čak veća u gradovima nego u okolnim područjima, pogotovo ako su ta okolna područja pod utjecajem intenzivne poljoprivrede.
Jedan od glavnih razloga za ovu neočekivanu raznolikost oprašivača u gradovima je brojnost i raznolikost cvijeća koje sadimo, a koje oprašivačima pruža izvor nektara i peludi. Mnoga istraživanja posebno ističu važnost privatnih vrtova i dvorišta – kojima se često nešto opuštenije upravlja nego uniformnim gradskim parkovima. Drugim riječima, ako imate vrt (ili balkon!), i vi možete doprinijeti očuvanju oprašivača.
S ovime na umu – važnost vrtova i građana koji u njima sade cvijeće – pripremili smo brošuru „Vrtovi koji zuje“. U suradnji s iskusnim botaničarima zagrebačkih botaničkih vrtova, među ostalim, predstavljamo vam biljke za oprašivače koje možete saditi u vašem vrtu. Uz jednogodišnje i višegodišnje cvjetnice, na našem se popisu nalaze i neke vrste drveća i grmlja.
Zbog čega nam je ovakav popis uopće potreban? Zbog toga što se biljke mogu drastično razlikovati u svojoj privlačnosti za oprašivače – baš kao što se razlikuju bojama i oblicima, razlikuju se i po količini i slatkoći nektara, proteinskom sastavu peludi, mirisu te razdoblju i duljini cvatnje. Štoviše, mnoge ukrasne biljke su u potpunosti izgubile pelud i nektar ili su ih zadržale u znatno manjim količinama. Zbog toga ljepota cvijeta nije uvijek pouzdan znak privlačnosti za oprašivače. Srećom, postoji veliki broj biljaka koje imaju oboje – ljepotu za nas i hranu za oprašivače – mnoge od njih možete pronaći u našoj brošuri.
U brošuri pišemo o tome zašto je za oprašivače važna dostupnost cvijeća kroz čitavu sezonu i kako odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s povišenim temperaturama i klimatskim promjenama. Dajemo jednostavne savjete kako da odaberete biljke kada ima puno opcija i kultivara. Govorimo o važnosti zavičajnih biljaka i na kraju brošure opisujemo kako u par koraka sami možete sakupiti sjemenke divljeg cvijeća. Jesen je taman pravo vrijeme za sakupljanje sjemenki, sadnju pojedinih vrsta i za planiranje i pripremu vašeg vrta koji zuji.
Publikacija je besplatna, a web verziju možete preuzeti ovdje.
Jučer je donesena nova Komunikacija Europske komisije, revidirana Inicijativa EU-a za oprašivače. Ova politika je prvi puta objavljena 2018. godine, a ovo je njezina obnovljena, pojačana verzija, donesena nakon opsežnih analiza i konzultacija.
Inicijativa je organizirana u tri glavne cjeline: 1. aktivnosti koje će poboljšati naše znanje o padu populacija oprašivača i njegovim uzrocima i posljedicama; 2. aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju oprašivača i kojima je cilj smanjiti pritisak na oprašivače; i 3. aktivnosti koje će mobilizirati društvo i poboljšati suradnju i strateško planiranje za očuvanje oprašivača.
Aktivnosti uključuju provedbu akcijskih planova za ugrožene vrste oprašivača, utvrđivanje tipičnih vrsta oprašivača za stanišne tipove sa Direktive o staništima, kartiranje ključnih područja za oprašivače, dizajniranje ekoloških koridora (tzv. Buzz Lines) koji će povezivati ova područja i još mnogo toga, ukupno čak 42 aktivnosti.
Inicijativa u ovoj verziji adresira i klimatske promjene kao jednu od prijetnji te kao cilj navodi određivanje klimatski ranjivih područja za oprašivače, sa dugoročnim ciljem razvijanja i provođenja mjera prilagodbe na klimatske promjene.
Inicijativa će također – ruku pod ruku sa ostalom EU legislativom, posebice predloženom Uredbom o obnovi prirode – ozbiljnije adresirati uzroke izumiranja (kao što su kemijski pesticidi i gubitak staništa) i uspostaviti EU monitoringa oprašivača, koji će se sastojati od godišnjeg sakupljanja standardnih podataka o divljim oprašivačima diljem cijele Europske unije. Ovi podatci će nam omogućiti praćenje uspjeha ove inicijative, odnosno naših napora da obnovimo i očuvamo divlje oprašivače.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
