Zemni bumbar, Bombus terrestris

Zemni bumbar, Bombus terrestris

Jedna od najčešćih oprašivača kojeg možete vidjeti diljem Hrvatske je zemni bumbar Bombus terrestris. Ova vrsta je točno ono što većina ljudi zamisli kada čuje riječ „bumbar“: crno tijelo sa dvije žute pruge i jednom bijelom.  

Zemni bumbar je jedna od najčešćih i najšire rasprostranjenih vrsta bumbara u Europi, i poznato je čak devet podvrsta. Možete ga vidjeti gdje god ima cvjetnih resursa, uključujući i gradove i poljoprivredne površine, i često je prva vrsta bumbara koja je aktivna u rano proljeće u kontinentalnoj regiji. Kao i druge pčele zemni bumbar se hrani peludi i nektarom. Pripada takozvanim kratkojezičnim bumbarima, što znači da nektar sakuplja iz cvjetova koji su relativno plitki (imaju kratak vjenčić).  

Bumbari žive zadružnim životom, u organiziranim kolonijama. Kolonije bumbara su jednogodišnje, što znači da u jesen radilice, mužjaci i stara matica umiru. Samo nove matice ostaju, one će hibernirati tijekom zime i u rano proljeće osnovati novu koloniju. Bombus terrestris gnijezda gradi u tlu, često u napuštenim nastambama malih sisavaca, a kolonije mogu biti velike i sadržavati do 400 radilica.

Zemni bumbar je neobičan po tome što je jedna od rijetkih vrsta bumbara sa središtem rasprostranjenosti na Mediteranu. Bumbari su evoluirali na Himalaji, i dobro su prilagođeni prvenstveno hladnim i umjerenim klimama. Zbog ovih hladnoljubnih osobina bumbari su najraznolikiji u planinskim i sjevernim regijama i posebno su osjetljivi na klimatske promjene (posebno na sve češće vruće dane, jer lošije podnose toplotni stres). Ali ovo ne vrijedi za zemnog bumbara koji može živjeti u različitim ekološkim uvjetima, od sjeverne Europe do obala Mediterana, i koji dobro tolerira visoke temperature i suhu klimu. U Mediteranskoj regiji zemni bumbar prakticira ljetno mirovanje umjesto zimske hibernacije. Kolonije umjesto u proljeće osniva u jesen i one su često aktivne cijele zime. 

Bombus terrestris je najčešća vrsta bumbara u komercijalnom uzgoju. Bumbari se uzgajaju za potrebe oprašivanja u poljoprivredi diljem svijeta, a posebno za uzgoj rajčica u staklenicima, zbog njihove sposobnosti oprašivanja vibriranjem (eng. buzz pollination). Godišnja trgovina uzgojenih bumbara se procjenjuje na oko 2 milijuna kolonija (procjena iz 2016. godine, za IPBES izvještaj o oprašivačima). Trgovina zemnim bumbarom i njegova visoka sposobnost prilagodbe doveli su do toga da postane invazivna vrsta izvan svog prirodnog areala, u Južnoj Americi i Japanu.

Da li ovu vrstu možete zamijeniti za neku drugu? Možete: vrlo sličan je bjelorepi bumbar Bombus lucorum, kao i ostale vrste tog kompleksa (B. magnum i B. cryptarum). Raspored pruga je identičan kao kod zemnog bumbara, ali su žute pruge kod B. lucorum nešto svijetlije, limun žute dok su kod B. terrestris zagasitije, zlatno žute. Ovo je ponekad teško uočiti, i čak i stručnjaci imaju ponekad problema razlikovati ove vrste. Također, na prvi pogled zemnom bumbaru može biti sličan i vrtni bumbar, Bombus hortorum, jer ima crno tijelo sa žutim i bijelim prugama. Jasna razlika je u tome što Bombus terrestris ima samo dvije žute pruge, dok ih vrtni bumbar ima tri. Na stranicama biologa i fotografa Stevena Falka možete pronaći izvrsne, javno dostupne letke za razlikovati česte vrste bumbara.

Prema posljednjim procjenama za IUCN-ov Crveni Popis ugroženih vrsta pčela u Europi Bombus terrestris nije ugrožena vrsta, iako mnoge druge vrste bumbara jesu (Nieto 2014.).

SCAPE konferencija

SCAPE konferencija

Krajem listopada smo sudjelovali na konferenciji SCAPE 2021 u Varšavi i u gradiću Chęciny u Poljskoj. SCAPE je kratica za The Scandinavian Association for Pollination Ecology, Skandinavsko udruženje za ekologiju oprašivanja koje ovu konferenciju organizira od 1987. godine.

U Poljskoj smo predstavili naš projekt Cro Buzz Klima, upoznali zanimljive i simpatične ljude, te poslušali 60 predavanja o ekologiji i evoluciji oprašivača i biljaka, kemiji cvjetnog mirisa i nektara, očuvanju oprašivača, i oprašivačima u poljoprivrednim ekosustavima.

U jednom od plenarnih predavanja, Massimo Nepi je govorio o neuroaktivnim sastojcima cvjetnog nektara. Možda najpoznatiji primjer je otkriće kofeina u nektaru, koji poboljšava pamćenje pčela:  kofeinizirane pčele efikasnije pronalaze kofeinizirane cvjetove. Nektar osim šećera i aminokiselina sadrži i niz drugih sastojaka. Neki od tih spojeva štite biljku od patogena, a neki su neuroaktivni spojevi koji reguliraju apetit pčela, poboljšavaju im funkciju mišića, ili djeluju umirujuće. Ovakva istraživanja mijenjaju naš pogled na odnos biljaka i oprašivača, jer sugeriraju da su biljke potencijalni aktivni upravljači ponašanja kukaca.   

Istraživanje solitarnih pčela u Poljskoj je otkrilo da je pelud drveća, posebno hrasta, važan izvor hrane za solitarne pčele u urbanim predjelima, gdje je smanjena dostupnost poljskog cvijeća. Ovakva istraživanja su važna za planiranje upravljanja gradskim zelenim površinama.

Meta analiza efikasnosti oprašivača je pokazala da medonosna pčela, vrsta Apis mellifera, nije među najefikasnijim oprašivačima, već je samo prosječna. Ovo istraživanje ne znači da medonosna pčela nije važna i korisna životinja, već pruža dodatne dokaze da ova jedna vrsta ne može zamijeniti divlje oprašivače i usluge ekosustava koje divlji oprašivači pružaju.

Na predavanju o planinskim bumbarima smo saznali da su bumbari na jednom lokalitetu i u određenom vremenu izbirljivi – sakupljaju nektar i pelud malog broja biljaka, i to ne nužno onih biljaka kojih ima najviše. Ali ovo se mijenja kroz sezonu i kroz visinski gradijent: na drugim lokacijama ili u drugom dijelu godine bumbari su fleksibilniji, i sakupljaju pelud i nektar drugih biljaka. Ovakva istraživanja su važna za predviđanje adaptacije bumbara na klimatske promjene, uslijed kojih se mijenja rasprostranjenost pojedinih biljnih vrsta, posebno u planinskim predjelima.

Cro Buzz Klima: logo i web!

Cro Buzz Klima: logo i web!

Projekt Cro Buzz Klima započeli smo na proljeće ove godine, kada je službeno započela terenska sezona. Od proljeća smo radili i na razvijanju našeg logotipa – u izvrsnoj suradnji sa studiom Verlauf, te na izradi ove web stranice – kroz sjajnu suradnju s timom iz Hyper dizajn studia.

Znak našeg projekta je kukac koji se sastoji od slova i znakova pisma Windsor, kako bi se tipografski uklopio u cijeli logotip. Staromodni karakter pisma Windsor, koje je nastalo 1905. godine i koje je inspirirano oblicima iz prirode, našem kukcu daje određenu dozu ozbiljnosti i kredibiliteta. Ozbiljnost je nešto što oprašivači – životinje o kojima ovisi stabilnost kopnenih ekosustava i sigurnost hrane – zasigurno zaslužuju. Naš kukac djeluje načitano i simpatično, i ne izgleda kao neki točno određeni kukac, već može predstavljati sve, raznolike i mnogobrojne, divlje oprašivače. 

Naš logo dolazi i u dinamičnoj verziji koja se temelji na zvučnosti riječi BUZZ, odnosno tipografski prikazuje zujanje kukca. U ovoj verziji naš logotip se prilagođava formatu u kojem se zatekne, te sav dostupan prostor ispunjava zujanjem. Ovome naš projekt dugoročno teži: očuvanju kukaca koji zujanjem ispunjavaju naše livade, šume, parkove i vrtove, i podizanju svijesti o njihovoj važnosti – da se prisjetimo da je dobro kada priroda zuji. 


Kako na oprašivače utječu klimatske promjene?

Kako na oprašivače utječu klimatske promjene?

Klimatske promjene su prepoznate kao jedna od glavnih prijetnji populacijama oprašivača. Uz njih kao uzroci nestajanja oprašivača prepoznati su i gubitak staništa zbog promjena u korištenju zemljišta, upotreba pesticida, patogeni i invazivne strane vrste. Na koji način klimatske promjene utječu na oprašivače? Promjene u klimi dovode do pomaka areala mnogih vrsta, do promjena u razdoblju aktivnosti oprašivača i pomaka u fenologiji biljnih vrsta. Ovo dovodi do prostorne ili vremenske neusklađenosti oprašivača i biljaka koje o njima ovise. Uz to, klimatske promjene mogu direktno utjecati na vrste i skupine koje lošije podnose termalni stres, uzrokujući povećanu smrtnost i lokalna izumiranja. Ovo posebno pogađa pčele iz roda Bombusbumbare. Bumbari su prilagođeni na niske temperature i većina vrsta loše podnosi ekstremno vruće dane, čija frekvencija je u porastu uslijed klimatskih promjena.

Osim što je za očuvanje bioraznolikosti nužno adresirati klimatske promjene, tako i bioraznolikost ima ključnu ulogu u regulaciji klime. Očuvanje raznolikih zajednica oprašivača je važno za otpornost kopnenih ekosustava na klimatske promjene zbog toga što su oprašivači neophodni za opstanak većine biljnih vrsta, kroz održanje njihove genetske raznolikost, reproduktivnog potencijala, ali i direktnim utjecajem na preživljavanje biljaka u ekstremnim vremenskim uvjetima. Istraživanja poljoprivrednih sorti pokazuju da oprašivanje pomaže biljkama tolerirati termalni stres, te da ima potencijal održati stabilnost populacija biljaka uslijed barem nekih utjecaja klimatskih promjena.


Koji su ciljevi projekta Cro Buzz Klima?

Koji su ciljevi projekta Cro Buzz Klima?

Motivi za provođenje ovog projekta su važnost i ugroženost divljih oprašivača, ali i činjenica da u Hrvatskoj nemamo puno podataka o najvažnijim skupinama – divljim pčelama i muhama lebdjelicama. Aktivnosti projekta stoga su usmjerene na sakupljanje podataka i provođenje analiza koje će biti temelj za buduće aktivnosti očuvanja oprašivača i prilagodbe klimatskim promjenama. S obzirom na aktualne politike Europske Unije, koje posljednjih godina uključuju oprašivače i koje podižu klimatske ambicije, projektne aktivnosti će nas pripremiti i za ispunjavanje obveza prema Europskoj Uniji na području okolišnih politika.

Ciljevi projekta Cro Buzz Klima su:

  1. Sakupiti prve standardizirane podatke o divljim pčelama (Anthophila) i muhama lebdjelicama (Syrphidae) Hrvatske.
  2. Testirati metodologiju praćenja oprašivača predloženu na razini Europske Unije (eng. EU Pollinator Monitoring Scheme).
  3. Utvrditi utjecaj klimatskih i drugih ekoloških čimbenika na zajednice oprašivača.
  4. Predložiti mjere povećanja klimatske otpornosti populacija oprašivača.
  5. Doprinijeti podizanju svijesti o važnosti oprašivača i klimatskim promjenama.
  6. Razviti stručne kapacitete za praćenje stanja i očuvanje oprašivača u Hrvatskoj.