Sve što ste oduvijek htjeli znati o najvažnijim oprašivačima na svijetu
Latinski naziv za sve pčele je Anthophila, što znači „ljubitelji cvijeća“, što je prilično točan opis njihovog životnog stila.
Pčele su zapravo vegetarijanske ose, koje su se od svojih najbližih rođakinja predatornih osa odvojile prije više od 100 milijuna godina, kada su prešle na biljnu prehranu.
U svim svojim životnim fazama, od ličinke do odrasle jedinke, ovise o cvijeću: nektaru, peludu, ili cvjetnim uljima. Mužjaci nekih vrsta tropskih pčela sakupljaju čak i cvjetne mirise za privlačenje ženki.
Znanost je do danas opisala više od 20 400 vrsta pčela na svijetu, a u Hrvatskoj ih leti najmanje 725. Grana znanosti koja se bavi pčelama naziva se melitologija – prema grčkoj riječi melitta, koja znači pčela.
Dolaze u raznim veličinama, od 2 mm do 4 cm. Jedna od najmanjih pčela na svijetu je vrsta Perdita minima, koja živi u Sjevernoj Americi, dok je Megachile pluto koju je otkrio otac evolucije Alfred Russell Wallace u Indoneziji, jedna od najvećih.
Dlakave su – za razliku od osa ili mrava većina pčela ima manje ili više guste dlake što im daje taj simpatičan, paperjast izgled (sjetite se samo bumbara).
Većina vrsta su solitarne, ženke koje samostalno žive i grade gnijezdo. Samo oko 6 % vrsta živi u društvima. Primjeri zadružnih pčela su bumbari (rod Bombus), medonosna pčela (rod Apis) i neke vrste znojoljubnih pčela (porodica Halictidae).
Medonosna pčela, Apis melifera, je nama najpoznatija udomaćena vrsta pčele. Uz nju je za potrebe oprašivanja udomaćeno još devet vrsta bumbara, osam vrsta solitarnih pčela i istočna medonosna pčela, Apis cerana.
Pčele su najraznolikije u toplim i suhim klimama, posebno mediteranskoj. Ovo ih razlikuje od mnogih skupina biljaka i životinja koje su najraznolikije u tropskom pojasu. I ovo čini našu obalu vrlo važnom za očuvanje raznolikosti divljih pčela.
Kao i mnogi drugi oprašivači, kao što su muhe lebdjelice i leptiri, pčele su ugrožene čovjekovim djelovanjem. Prema Crvenom popisu iz 2014. godine 76 vrsta divljih pčela je ugroženo u Europi, 101 vrsta je gotovo ugrožena, dok za više od 1000 vrsta nije bilo dovoljno podataka za procjenu ugroženosti.
Kako možemo pomoći pčelama i ostalim oprašivačima? Možemo poboljšati naša znanja kroz istraživanja i monitoring, očuvati njihova staništa i adresirati pritiske – kao što su intenzivna poljoprivreda i klimatske promjene.
I danas, na Dan pčela, možemo postati svjesni njihove raznolikosti, važnosti i činjenice da su ugrožene. Ispričajte jednoj osobi danas neku od zanimljivost o pčelama koju ste ovdje pročitali i na taj način nam pomognite u širenju znanja o važnosti zaštite oprašivača.
We spent the last week at Mons University in Belgium, where we learned to identify species of difficult wild bee genera. Together with seven other students from across Europe, we worked on one genus of wild bees per day, all chosen for their taxonomic notoriety: Lasioglossum, Eucera, Andrena, Hyleus, and Bombus.
What makes a genus taxonomically difficult? Usually, these are genera with a large number of species, very subtle differences between them, and/or lack of reliable taxonomic literature. Most often, taxonomic keys are scattered across several publications, some are outdated and do not contain all of the species, and they are written in various foreign languages (and that language is very rarely English).
Although this may sound a bit complicated, the workshop was an amazing experience. We had a different instructor every day, each an expert for a genus that we were working on that day. They all made an effort to clearly outline the most important morphological characters of their genus, the main problems, useful tips for identifying species or species groups, and the best ways to use the literature. After this, we had the rest of the day to work on our own samples. This means that we could work on our most challenging Cro Buzz Klima samples with the support and help of leading taxonomic experts. In addition to all that, we had the opportunity to meet other people who are engaged in research and protection of pollinators in Europe and hear about their work and experiences.
The workshop was organized by members of Denis Mitchez lab from UMONS Zoology department, as a part of the EU Horizon project SPRING (Strengthening Pollinator Recovery through INdicators and monitoring). This was one of several such workshops in a series, with the aim to increase the expert capacities of member states for the implementation of EU pollinator monitoring.
Prošli tjedan smo proveli na sveučilištu Mons u Belgiji, gdje smo zajedno sa još 7 polaznika učili razlikovati vrste divljih pčela. Svaki dan smo obrađivali jedan rod, odabran zbog svoje taksonomske ozloglašenosti: Lasioglossum, Eucera, Andrena, Hylaeus i Bombus.
Što čini rod taksonomski problematičnim? Obično to znači da ima veliki broj vrsta, da su razlike između vrsta neznatne i/ili da dostupna taksonomska literatura nije baš sjajna. Najčešće ne postoji samo jedan izvor za determinaciju već moramo kombinirati njih više, neki su zastarjeli i ne sadrže sve vrste, i često su na raznim stranim jezicima (a taj jezik je vrlo rijetko engleski).
Iako zvuči malo komplicirano, radionica je bila izvrsna. Svaki dan smo imali drugog instruktora, stručnjaka za skupinu koji taj dan obrađujemo. U prvom dijelu radionice nam je instruktor pojasnio najvažnija morfološka obilježja za taj rod, glavne probleme sa kojima ćemo se susresti, korisne upute za prepoznavanje vrsta i najbolje načine za korištenje literature. Nakon toga smo imali ostatak dana za rad na uzorcima koje smo donjeli sa sobom. Ovo znači da smo imali priliku determinirati naše najkompliciranije Cro Buzz Klima uzorke pčela uz stalnu pomoć i provjeru naših sjajnih instruktora. Uz sve to smo imali prilike upoznati druge ljude koji se bave istraživanjima i zaštitom oprašivača u Europi.
Radionicu je organizirao labos profesora Denisa Micheza sa Zoologijskog Zavoda Sveučilišta Mons, u sklopu EU Obzor projekta SPRING (Strengthening Pollinator Recovery through INdicators and monitorinG) sa ciljem jačanja stručnih kapaciteta za provedbu EU monitoring oprašivača.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
